Kwamamaza kw’ikoranabuhanga, ubuzima buhenze, kwigunga, ibibazo by’ubukungu n’ihungabana ryo mu mutwe biri mu bikomeje gushyira benshi mu mwijima wo kwiheba. Mu gihe abantu benshi bakomeza guceceka ku bibazo bibaremereye, imibare mishya yerekana ko ikibazo cyo kwiyahura gikomeje gufata indi ntera ku Isi yose, cyane cyane mu rubyiruko.
Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku buzima, World Health Organization (WHO), rivuga ko abantu barenga 720,000 bapfa biyahuye buri mwaka ku Isi. Ibi bivuze ko nibura umuntu umwe yiyahura buri masegonda 40. WHO kandi igaragaza ko abantu b’imyaka hagati ya 15 na 29 ari bo bibasirwa cyane, aho kwiyahura ari imwe mu mpamvu eshatu za mbere zibahitana ku rwego rw’Isi.
Muri Afurika, ikibazo kiragenda kirushaho gukomera bitewe n’ubukene, ubushomeri, intambara zo mu ngo, ibiyobyabwenge, no kuba serivisi zo kwita ku buzima bwo mu mutwe zikiri nke cyane. Raporo ya WHO Afurika igaragaza ko abantu miliyoni 150 muri Afurika bafite ibibazo byo mu mutwe, nyamara benshi ntibabona ubufasha bukwiye.
Ni iki gituma umuntu yiyahura?

Abahanga mu by’imitekerereze bavuga ko nta mpamvu imwe rukumbi ituma umuntu yiyahura. Akenshi biterwa n’urusobe rw’ibibazo biremereye umuntu kugeza yumva nta yandi mahitamo asigaranye.WHO ivuga ko bimwe mu bikunze gutera kwiyahura harimo:Agahinda gakabije n’ihungabana ryo mu mutwe (depression)Gukoresha inzoga n’ibiyobyabwengeIbibazo by’urukundo cyangwa amakimbirane yo mu muryangoUbukene n’ibibazo by’ubukunguKwigunga no kubura uwo umuntu aganirizaGuhura n’ihohoterwa cyangwa guhezwaIndwara zidakira n’ububabare bukabijeKuba umuntu yarigeze kugerageza kwiyahura mbere.
Impamvu abantu benshi batabona ubufasha

Abasesenguzi bavuga kandi ko:ubushomeri bw’urubyiruko,izamuka ry’ibiciro,ibibazo by’urukundo,ibiyobyabwenge,n’igitutu gituruka ku mbuga nkoranyambagabiri mu bikomeje gutuma urubyiruko rwinshi rugira ibitekerezo byo kwiheba.Ikibazo gikomeye ni uko abantu benshi bafite ibitekerezo byo kwiyahura batajya basaba ubufasha.WHO ivuga ko ipfunwe, gutinya gucirwaho iteka, no kubura amakuru bihagarika benshi kuganira ku bibazo bafite. World Health Organization +1Hari aho usanga umuntu afatwa nk’ufite intege nke igihe avuze ko arwaye agahinda cyangwa afite ihungabana. Ibi bituma bamwe bahitamo kubihisha kugeza ikibazo gikomeye cyane.
Ese kwiyahura bishobora gukumirwa?

Inzobere zivuga ko kwiyahura bishobora gukumirwa igihe umuntu abonye ubufasha hakiri kare.WHO yasohoye gahunda yise “LIVE LIFE” igamije kugabanya ikibazo cyo kwiyahura. Muri yo harimo:gufasha abantu kubona ubujyanama bwo mu mutwe,kugabanya uburyo bworoshye bwo kwiyahura,kwigisha urubyiruko uko rwahangana n’amarangamutima,no gukangurira abantu kuganira ku bibazo bafite.
Icyo umuntu yakora igihe yumva yihebye

Niba umuntu yumva ubuzima bumuremereye cyangwa afite ibitekerezo byo kwiyahura, inzobere zimugira inama yo:kuganiriza umuntu yizeye,kwegera umuganga cyangwa inzobere mu mitekerereze,kwirinda kwihererana ibitekerezo bibi,kugabanya ibiyobyabwenge n’inzoga,no gukora ibikorwa bimuhuza n’abandi bantu.Abahanga bavuga ko “gusaba ubufasha atari intege nke, ahubwo ari intambwe y’ubutwari.”
Kwiyahura si iherezo ry’ibibazo, ahubwo ni ikimenyetso cy’ububabare bukomeye umuntu aba arimo. Ni yo mpamvu abantu bakwiye kwigishwa kuganira ku buzima bwo mu mutwe nk’uko bavuga izindi ndwara zisanzwe.

Sangiza n’abandi iyi nkuru.










