Kuki Twambikana Impeta? Amateka n’Ibisobanuro Byihishe Inyuma Yayo

Kuki Twambikana Impeta? Amateka n’Ibisobanuro Byihishe Inyuma Yayo

Mu buzima bwa buri munsi, impeta ni ikintu gifite igisobanuro kinini mu bijyanye n’urukundo n’ishyingiranwa, n’umwanya wihariye cyane. Impeta ni igikoresho cy’ubukwe cyangwa ikimenyetso cy’ubusabane bw’umubano, kikaba gikoreshwa cyane mu mibanire hagati y’abashakanye cyangwa abifuza kubana mu buryo bwemewe n’amategeko. Kwambikana impeta si umuhango uje mu myaka micye ishize, ahubwo ni umuco umaze ibinyejana byinshi uhindagurika bitewe n’ibihe, imico n’imyemerere y’abantu.

Inkomoko y’impeta mu mateka ya kera

Amateka agaragaza ko impeta zatangiye gukoreshwa kera cyane, mu myaka irenga 5,000 ishize, cyane cyane mu gihugu cya Egypt ya kera. Muri icyo gihe, abantu bakoreshaga impeta nk’ikimenyetso cy’umubano udashira hagati y’abantu babiri. Abanya-Misiri babonaga impeta nk’uruziga rudafite iherezo, rukaba rwarashushanyaga urukundo rw’ubuziraherezo. Izi mpeta zo hambere ntizari zikoze mu mabuye y’agaciro, ahubwo zakorwaga mu byatsi, mu mpu z’inyamaswa ndetse n’ibindi bikoresho byoroshye kuboneka.

Impeta zatangwaga nk’impano hagati y’abakundana, bikagaragaza isezerano ryo kubana iteka, ndetse bakizera ko urukundo rwabo ruzakomereza no mu buzima bwo hanyuma y’urupfu.

Impinduka mu bihe by’Abagiriki n’Abanyaroma

Nyuma y’aho, mu bihe by’Abagiriki, impeta zakomeje gukoreshwa mu rwego rwo kugaragaza urukundo, nubwo zari zitarinjira cyane mu mihango y’ubukwe nk’uko bimeze ubu. Aho zafatwaga nk’izifite aho zihuriye n’imyemerere n’imigenzo yo gusenga imana z’urukundo muri ibyo bihugu. Icyakora, mu bwami bw’Abanyaroma impeta zatangiye kugira uruhare rukomeye mu gushyingirwa. Abagabo bambikaga abagore babo impeta nk’ikimenyetso cy’uko bagiranye isezerano ndetse bagaragaza n’ububasha bari bafite mu muryango.

Muri icyo gihe kandi, impeta zari zifite ibishushanyo byihariye, harimo n’izagaragazaga ibiganza bihanye umukono, bishushanya ubumwe n’ubwumvikane hagati y’abashakanye.

Igihe impeta zabaye ikimenyetso cy’urukundo nyakuri

Mu ntangiriro, impeta z’ubukwe ntizari zishingiye ku rukundo cyane nk’uko bimeze ubu. Ahubwo zari igikoresho cyemezaga amasezerano hagati y’imiryango ibiri. Ariko uko imyemerere ya gikristo yakwirakwiraga, ni ko igitekerezo cy’urukundo cyatangiye gufata umwanya munini mu ishyingiranwa. Abakirisitu batangiye kongeramo ibimenyetso by’idini ku mpeta, nko gushyiraho umusaraba cyangwa amagambo agaragaza isezerano ry’urukundo rudashira. Uko imyaka yagiye ishira, abantu batangiye no kwandika ku mpeta amagambo y’urukundo, bigatuma ziba ikimenyetso gikomeye cy’amarangamutima kurushaho.

Igihe impeta zabaye ikimenyetso cy’urukundo nyakuri

Mu ntangiriro, impeta z’ubukwe ntizari zishingiye ku rukundo cyane nk’uko bimeze ubu. Ahubwo zari igikoresho cyemezaga amasezerano hagati y’imiryango ibiri. Ariko uko imyemerere ya gikristo yakwirakwiraga, ni ko igitekerezo cy’urukundo cyatangiye gufata umwanya munini mu ishyingiranwa. Abakirisitu batangiye kongeramo ibimenyetso by’idini ku mpeta, nko gushyiraho umusaraba cyangwa amagambo agaragaza isezerano ry’urukundo rudashira. Uko imyaka yagiye ishira, abantu batangiye no kwandika ku mpeta amagambo y’urukundo, bigatuma ziba ikimenyetso gikomeye cy’amarangamutima kurushaho.

Impamvu impeta yambarwa ku rutoki rwihariye

Kimwe mu bintu byakomeje kwibazwa ni impamvu impeta y’ubukwe yambarwa ku rutoki rwitwa “ring finger”. Ibi bifitanye isano n’imyemerere ya kera y’Abanya-Misiri bavugaga ko hari umutsi uva kuri uru rutoki ujya ku mutima, bawitaga “vena amoris” cyangwa umutsi w’urukundo. Nubwo siyansi itabyemeza neza, uwo muco wakomeje gukurikizwa kugeza n’ubu mu bice byinshi by’isi.

Itandukaniro hagati y’impeta zo gusaba no gushyingirwa

Mu bihe bya kera, impeta imwe ni yo yakoreshwaga mu kwemeza ishyingiranwa. Ariko mu kinyejana cya 12, ubwo ubukirisitu bwashyiraga imbaraga mu gushyingirwa mu rusengero, hatangiye kubaho impeta ebyiri zitandukanye: imwe yo gusaba (fiancailles) n’indi yo gushyingirwa.Ibi byafashaga gutandukanya icyiciro cyo gusaba n’icyo kwemeza burundu ubukwe imbere y’amategeko n’idini.

Uko abagabo batangiye kwambara impeta

Nubwo uyu munsi ari ibintu bisanzwe ko umugabo na we yambara impeta, si ko byahoze. Mu mateka, impeta z’ubukwe zari zigenewe abagore gusa.Gusa mu kinyejana cya 20, cyane cyane mu gihe cy’intambara ya kabiri y’isi, abagabo batangiye kwambara impeta nk’ikimenyetso cy’urukundo n’ubudahemuka ku bagore babo igihe bari kure yabo. Iyi myitwarire yaje gukwira hose, bituma uyu munsi impeta z’ubukwe zambarwa n’abashakanye bombi.

Aho impeta za “Diamant” zaturutse

Muri iki gihe, impeta nyinshi zo gusaba usanga zifite diyama. Ariko si umuco wa kera cyane nk’uko benshi babyibwira.Kwamamara kw’izi mpeta byakajijwe umurego cyane n’isosiyete De Beers mu kinyejana cya 20, aho yakoresheje amatangazo n’ibyamamare mu kumenyekanisha diyama nk’ikimenyetso cy’urukundo rudashira.

Amagambo yamamaye cyane agira ati: “A Diamond is Forever” yagize uruhare rukomeye mu gutuma abantu benshi batangira kubona diyama nk’ikintu cy’ingenzi mu mpeta. Byageze n’aho umuntu washakaga kugaragaza urukundo rwe n’ubushobozi bwe yagombaga gutanga impeta irimo diyama.

Impeta mu buzima bw’iki gihe

Uyu munsi, impeta zarenze kuba ibikoresho byo gushyingiranwa gusa. Zifite ibisobanuro bitandukanye bitewe n’umuco n’aho umuntu atuye. Hari abazambara nk’ikimenyetso cy’urukundo, abandi nk’ikimenyetso cy’imyemerere, abandi nk’umutako gusa. Ariko ku bijyanye n’ubukwe, impeta ni ikimenyetso gikomeye cy’isezerano hagati y’abantu babiri.

Kwambikana impeta mu bukwe ni umuco umaze igihe kirekire cyane, watangiye nk’ikimenyetso cyoroshye cy’urukundo, ukaza guhinduka igihango gikomeye mu mibereho y’abantu.Nubwo uburyo zikoreshwa n’ibikoresho zikozwemo byagiye bihinduka, igitekerezo cy’ibanze cyagumye kuba kimwe ari cyo kugaragaza isezerano ry’urukundo rudashira hagati y’abantu babiri bahisemo kubana.

AMAFOTO:

Yisangize abandi

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *