Mu gihe abantu benshi bakomeje kwibasirwa n’indwara zirimo diyabete, umutima n’umuvuduko w’amaraso, abaganga bavuga ko kimwe mu bintu bikomeye bishobora kubitera cyangwa kubyirinda ari ibiryo umuntu afata buri munsi.
Hari abantu batekereza ko kurya indyo yuzuye bisaba amafaranga menshi, nyamara abahanga mu mirire bavuga ko no kurya ibiribwa bisanzwe biboneka hafi yacu bishobora gufasha umubiri gukomera no kwirinda indwara zitandukanye.
Ubushakashatsi bwa World Health Organization (WHO) bugaragaza ko kurya imboga, imbuto, ibinyampeke n’ibinyamisogwe bifasha umubiri kubona intungamubiri ziwufasha gukora neza no kurwanya indwara.
Imboga n’imbuto nka karoti, dodo, amashu, pome n’amacunga bifasha umubiri kubona vitamini zitandukanye. Ibishyimbo, soya, amashaza n’ibigori byo biha umubiri imbaraga ndetse bikawubaka.

Walter Willett, umwe mu bashakashatsi bo muri Harvard University, yavuze ko abantu barya cyane ibikomoka ku bimera bagira ibyago bike byo kurwara indwara z’umutima na diyabete.
Nubwo hari ibiribwa bifitiye umubiri akamaro, abaganga banaburira abantu kwirinda cyangwa kugabanya ibiryo bikaranze cyane, soda nyinshi n’ibindi birimo isukari n’umunyu mwinshi kuko bishobora gutera indwara zitandukanye.
Abahanga kandi bavuga ko kunywa amazi ahagije, gukora imyitozo ngororamubiri no kugabanya ibiryo byiganjemo amavuta ari imwe mu nzira zifasha umuntu kugira ubuzima bwiza no kuramba.










