Nyamagabe: Visi Meya Uwamariya yavuze ko yabonye ibintu 25 bibangamira iterambere

Mu gihe manda y’inzego z’abajyanama b’uturere za 2021–2026 igiye kurangira, Umuyobozi w’Akarere Wungirije ka Nyamagabe Ushinzwe Imibereho Myiza y’Abaturage, Uwamariya Agnes, yavuze ku bintu bitandukanye yabonye mu myaka itanu yamaze mu buyobozi, avuga ko bimwe muri byo bishobora kubangamira iterambere iyo bidakumiriwe hakiri kare.

Amakuru dukesha IGIHE avuga ko Uwamariya yabivuze ubwo hasuzumwaga ibyagezweho na Nyamagabe muri manda y’imyaka itanu ishize. Nubwo aka karere kagiye kagaragara mu turere twitwaye neza mu mihigo, yavuze ko hari imyitwarire ikwiye kwitonderwa n’abazakomereza aho ubuyobozi buriho buzaba bugejeje.

Nyamagabe yagaragaje umusaruro ushimishije

Nyamagabe ni kamwe mu turere twagiye tugira amanota meza mu mihigo y’imyaka ishize. Mu mwaka wa 2023/2024, aka karere kabaye aka mbere mu mihigo n’amanota 78,6%.

No mu mihigo iheruka, Nyamagabe yakomeje kugaragara mu turere twakoze neza.

Uwamariya yavuze ko ibi ari ibyo kwishimira, ariko ashimangira ko amanota meza n’ibikorwa byagezweho bidakwiye gutuma abayobozi n’abaturage birara, kuko hari ibibazo bishobora gutuma umusaruro umaze kugerwaho usubira inyuma.

Yavuze ko igikorwa cyose cy’iterambere kiba gifite agaciro iyo abaturage bafite ubushobozi bwo kukigirira akamaro no kugisigasira.

Ati: “Twakora byinshi byiza ariko tudafite umuturage wubakitse byose byasenyuka mu isegonda rimwe.”

Yongeyeho ko kubaka umuturage atari inshingano y’abayobozi gusa, ahubwo ko bisaba ko abaturage n’abayobozi bakorana.

Ati: “Hariya haba ubufatanye tukubaka umuturage ushoboye kandi ushobotse.”

Yavuze ibintu 25 abona bishobora kuba “imungu”

Uwamariya yavuze ko mu myaka itanu yamaze mu buyobozi yabonye imyitwarire itandukanye, yaba mu baturage ndetse no mu bayobozi n’abakozi, avuga ko ishobora kubangamira iterambere.

Mu byo yagaragaje harimo ubunebwe, ubusinzi, ubujura, ubusambanyi, gukorera ku jisho, kurangara, kurangarana, kwikanyiza, icyenewabo, amabwire, kubeshya, gutekinika, kudashirika ubute, amatiku, munyumvishirize, kutajya inama, kutagirwa inama, kurebera, kudakoza ibirenge hasi, kutanoza, kudategura, gutinya ibishya, gutinya ikoranabuhanga, kudafata umwanzuro n’ubwoba bwo kubazwa inshingano.

Yavuze ko ibi bibazo bishobora kugaragara nk’ibito, ariko iyo bidakemuwe bishobora gukomeza gukura no kugira ingaruka ku bikorwa by’iterambere.

Ati: “Ibyo byose nubwo turi abayobozi ushobora gusanga ibi bintu bitubera imungu za hato na hato.”

Yasabye abazakomereza mu nzego z’ubuyobozi kutarebera ibyo bibazo, ahubwo bakagira uruhare mu kubikumira no kubikemura.

Yashimye gahunda yo kurwanya inzoga zitujuje ubuziranenge

Mu byo Uwamariya yagarutseho harimo gahunda yo kurwanya inzoga zitujuje ubuziranenge, avuga ko ari ikibazo gikwiye gufatanwa uburemere.

Yavuze ko hari ibibazo abayobozi bashobora kubona ariko ntibahite bagira icyo babikoraho, nyamara nyuma bikazagira ingaruka ku baturage.

Ati: “Hari n’ibindi byajya bigenda bivuka abantu bakaba babirebera bikazasenya bino byose twagezeho.”

Yavuze ko abayobozi bakwiye gufata ibibazo hakiri kare, aho gutegereza ko bikura ngo batangiye kubishakira umuti.

Ati: “Ikintu cyose kigize icyo gitwaye twakabaye tugifatirana hakiri kare tukacyamagana, tukakirwanya kuko tuba tubona ejo, ejobundi cyasenya igihugu cyacu.”

Amakimbirane mato ashobora kugira ingaruka ku bantu benshi

Uwamariya yavuze ko hari n’ikindi kibazo yabonye mu miyoborere, aho amakimbirane ashobora gutangirira ku bantu bake ariko akagira ingaruka ku kigo cyangwa ku muryango mugari.

Yatanze urugero rw’ikigo cy’amashuri aho umuntu umwe ashobora kugirana ikibazo n’undi, ariko amakimbirane yabo akagera ku rwego rwo kugira ingaruka ku kigo cyose.

Yavuze ko iyo ibintu nk’ibi bitakemuwe hakiri kare, bishobora gutuma ikigo kidakora neza cyangwa kikabura umusaruro wari witezwe.

Yagaragaje ko rimwe na rimwe ayo makimbirane ashobora no kuba ashingiye ku bwone cyangwa ku zindi mpamvu zidafite ishingiro rikomeye.

Ibi bigaragaza ko gukemura amakimbirane hakiri kare ari ingenzi, cyane cyane mu bigo no mu nzego aho abantu benshi bakorera hamwe.

Uwamariya yasabye abazabasimbura kutazisubiramo

Mu ijambo rye, Uwamariya yavuze ko kuba Nyamagabe yarageze ku bikorwa bishimishije bidakwiye gutuma abayobozi bashya birara.

Yasabye abazabasimbura gukomeza ibyo bagezeho ariko bakirinda imyitwarire ishobora kubangamira iterambere.

Yashimangiye ko ubuyobozi bukwiye kurangwa no gufata ibyemezo, gutegura, gukorana n’abandi, kwakira ibitekerezo bishya no kudatinya gukoresha ikoranabuhanga.

Yanasabye abayobozi kugira ubushake bwo kubazwa inshingano no gukora ibyo basabwa mu gihe gikwiye.

Ubumwe hagati y’abayobozi n’abaturage ni ingenzi

Uwamariya kandi yavuze ko ibyagezweho bishobora gusenyuka mu gihe hatabayeho ubumwe n’ubufatanye hagati y’abayobozi n’abaturage.

Yavuze ko abaturage bagomba kugira uruhare mu iterambere ry’aho batuye, ariko n’abayobozi bakagira inshingano zo kubafasha kubona ubushobozi n’ubumenyi bibafasha kwiteza imbere.

Yagize ati: “Hari icyo umuturage yakubaka ku giti cye, hari icyo ubuyobozi bwamwubakaho hari n’icyo umuturage yakubakaho umuyobozi.”

Ibi bisobanuye ko iterambere ridashobora kugerwaho n’umuntu umwe cyangwa urwego rumwe, ahubwo risaba ko buri ruhande rukora inshingano zarwo

Ibyavuzwe na Visi Meya Uwamariya bitanga isomo ku buryo imyitwarire ya buri muntu ishobora kugira uruhare mu iterambere cyangwa mu gusubiza inyuma ibyo abantu bamaze kugeraho.

Ubunebwe, kubeshya, ubujura, amakimbirane, kudategura cyangwa gutinya impinduka bishobora gutuma gahunda nziza itagerwaho uko bikwiye.

Ku rundi ruhande, gukorana, gufata inshingano, gutegura neza, kumva abandi no gukemura ibibazo hakiri kare bishobora gufasha abaturage n’inzego gukomeza umusaruro bagezeho.

Uwamariya yasabye abazaba mu buyobozi mu gihe kiri imbere guharanira ko izo “mungu” zitaba inzitizi ku iterambere ry’igihugu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *